Makarska

Makarska, mjesto sa čudovito šljunčano plažo, hoteli Makarska, mobilne kućice Baško polje, Srednja Dalmacija, Hrvatska

Makarska je smještena u prirodno zaštićenoj luci, zatvorenoj s jugoistoka rtom Osejavom, a sa sjeverozapada poluotokom Sv. Petrom.

Grad se amfiteatralno širi prema padinama planine Biokovo (1762 m) koja je štiti od prodora kontinentalne klime te ima bujnu mediteransku vegetaciju, blagu zimu, duga i topla ljeta s osvježavajućim maestralom. Sunce je obasjava više od 2750 sati godišnje, s temperaturom zraka višom od 20°C od lipnja do rujna, a prozirno more od lipnja do listopada ima temperaturu iznad 20°C.

Makarska prema zadnjem popisu stanovništva ima 13.894 stanovnika, a gustoća naseljenosti iznosila je 360,2 stanovnika po km2. U ljetnoj sezoni Makarsku posjeti više od 15.000 posjetitelja.

U Makarskoj je najvažnija gospodarstva grana turizam. Zemljopisnim položajem i kulturno-povijesnim značajem od svog je postanka središte hrvatske mikroregije - Makarskog primorja.

Povijest:
Prvi spomen antičkog naselja Inariona, kao stanice na obalnoj cesti Salona-Narona, donosi tabula Peutigeriana u prvoj polovici 4. stoljeća. U aktima salonitanskog sabora od 4. svibnja 533. godine navodi se Mucurum kao mjesto u kojem je utemeljena biskupija. U Ravenatovom itineraru iz 7. stoljeća naselje se spominje i kao Aronia id est Mucru. Tijekom srednjeg vijeka županija Mokro je u sastavu Neretvanske kneževine i postaje respektabilna pomorska sila. Mletački dužd Petar kandijan, došavši pod Mucules 18. rujna 887. godine poražen je u velikoj pomorskoj bitci. U narednim stoljećima, u borbama za vlast, smjenjivali su se bribirski knezovi, bosansko-hercegovački vladari, ugarsko-hrvatski kraljevi i Venecija. Pod današnjim imenom Makarska se prvi put spominje 1502. godine. U doba turske vladavine Makarska je bila središte nahije Primorje, uvrđena s tri kule. Makarska je pripojena Mletačkoj republici 1684. godine. Pod stogodišnjom vladavinom mletačkog lava nastajali su temelji budućeg grada. Narednih stotinjak godina, za vrijeme francuske i austrijske vladavine, grad doživljava svoj kulturni i gospodarski uspon.

Od prapovijesnih ilirskih tragova, rimskih ladanjskih vila rustica, srednjovjekovne gusarske moći županije Mokro u neretvanskoj kneževini, turskih zidina i venecijanskog baroknog gradića, preko autrougarskog mondenog ljetovališta, sve do danas, makarska priča neraskidiva je od njenog zadivljujućeg prirodnog okoliša. Povijesna priča grada ispričana je kroz glasoviti Franjevački samostan, aktedralnu crkvu sv. Marka, crkve sv. Filipa i Jakova, svetište Vepric, Kačićev trg, muzeje i galarije, preko kamneih uličica, trgova, plaža, kroz šumarke i planinske visove.