Otok Šipan
Otok Šipan pripada maloj skupini otoka pored Dubrovnika, nazvanoj Elafitski otoci.
Otok Šipan pripada maloj skupini otoka pored Dubrovnika, nazvanoj Elafitski otoci. Iako je površine svega 16 četvornih kilometara, dužine približno 9 kilometara, a širina varira između 2 i 3 kilometra, ipak je najveći otok u skupini.
Dinarskog je smjera pružanja, a na njemu se nalaze samo dva veća naselja: Šipanska Luka na zapadnoj i Suđurađ na istočnoj strani otoka. Nekad je naseljena bila Pakljena a kronike spominju i naselja Sutuliju, Frajgu, Šilovo Selo.
U drugoj polovici 15. stoljeća prvi se puta spominje se obitelj Sagroević-Stjepović-Krivonosović-Skočibuha koja označuje početak povezanosti Šipana s Dubrovnikom. Iako neki njihovo podrijetlo vežu uz Hercegovinu, prema drugim se izvorima to prezime na Šipanu spominje i prije pada Bosne pod tursku vlast 1463. Dva se brata, Antun i Stijepo Sagroević-Krivonosović, spominju početkom 16. stoljeća, a zabilježena su i imena njihovih devet potomaka. Svi su bili vezani za pomorstvo i plovili čitavim Mediteranom pa i šire, do obala Engleske i Nizozemske. Zbog čestih je okršaja s gusarima, ali i drugih opasnosti, takava život bio rizičan i uzimao žrtve pa su u konačnici preživjela samo dva sina, Vice, koji će postati najugledniji predstavnik trgovačkog staleža svog vremena, i Marin, svećenik koji je život proveo u Napulju i Dubrovniku.
Procvat je Šipan doživio za vrijeme Dubrovačke Republike kada su glavne i najsnažnije djelatnosti bile brodogradnja, pomorstvo, maslinarstvo, ribarstvo i vinogradarstvo. Nakon velikog potresa, a zatim i požara u kojima je u 17. stoljeću stradao Dubrovnik, gospodarstvo počinje propadati. Najteže je stanje zabilježeno za vrijeme velike gospodarske krize u 20. stoljeću popraćeno snažnom emigracijom. Većim ulaganjima u posljednjih desetak godina situacija se popravlja i otok ponovno doživljava revitalizaciju.
Godine 2001. otok je prigodom desete obljetnice utemeljenja Fondacije Arch Suđurađ posjetila Francesca von Habsburg s predstavnicima Fondacije i njezinim gostima. Istog ljeta Šipansku Luku posjetila je monegaška princeza Carolina od Monaca sa suprugom Ernstom Augustom od Hannovera te djecom Andreom, Pierrom, Charlottom i Alexandrom. Jahta Pachta III. usidrila se u blizini prolaza Harpoti. Također je isto mjesto istog ljeta posjetio belgijski kralj Albert II. s kraljicom Paolom. Zazanimao se za kupnju dvorca Glavić, ali je odustao jer je želio kuću na samoj morskoj obali.
Otok Šipan
Šipan je najveći (16 km2) i ekološki najraznovrsniji otok Elafitskog arhipelaga, prekriven stotinama raznih divljih vrsta začinskog bilja, cvijeća i voćaka. Stanovništvo otoka živi u njegova dva mjesta, Suđurđu i Šipanskoj Luci. Renesansno selo Suđurađ nalazi se na istočnoj strani otoka s pogledom na otoke Lopud i Koločep. Šipanska Luka smještena je u zapadnom zaljevu, poznatom među moreplovcima kao mirna i dobro zaštićena luka. Od nevera i jakih valova štite ju Velika vrata i Mali Vratnik. Šipan je s nekoliko trajektnih linija i katamaranom dobro povezan s Dubrovnikom koji je udaljen samo 17 kilometara. To ga čini popularnim odredištem avanturista koji žele pobjeći od ljetnih gužvi i vreve na gradskim ulicama. Iako je udaljen samo sat vremena vožnje trajektom od Dubrovnika, dolaskom na otok posjetitelji se zateknu u bezvremenskom mjestu, daleko od briga suvremenog svijeta.
