Nacionalni parkovi i Parkovi prirode, hoteli i apartmani u blizini nacionalnih parkova te parkova prirode, Brijuni, Krka, Plitvice, Kornati, Telašćica, Hrvatska

Parkove dijelomo na Nacionalni parkovi i Parkovi prirode

Nacionalni parkovi

Brijuni
Brijuni su otočna skupina koju čine dva veća i dvanaest manjih otočića uz jugozapadnu obalu Istre nedaleko od Pule. Ukupna im je površina samo sedam četvornih kilometara, ali je zaštićeno i okolno more pa je cijeli nacionalni park površine 34 km2. Brijunski su otoci poznati po razvedenosti otočja i očuvanoj sredozemnoj vegetaciji, djelomično oblikovanoj kao pejsažni park. Otočje se ističe i vrijednom kulturnom baštinom iz rimskog i bizantskog razdoblja, a zbog iznimne su ljepote Brijuni preko stotinu godina omiljeno ljetovalište svjetskih državnika i aristokracije. Iako otoci nisu stalno naseljeni, zbog brojnih turističkih posjeta izletničkim brodićima sa susjednog kopna na njima tijekom godine danju stalno ima ljudi. Na Velikom Brijunu moguć je i smještaj u trima manjim hotelima, koji gostima pružaju ugođaj mira u prelijepoj prirodi nedaleko turističke vreve obližnje Pule. Tu se nalazi i najstarije golf-igralište u Hrvatskoj. Usprkos boravku velikog broja posjetitelja priroda je očuvana, o čemu svjedoči mnoštvo ptica selica koje ga rabe kao zimovalište.

Kornati
Kornati se sastoje od 89 nenaseljenih otoka, otočića i hridi s ukupnom površinom od 217 km2, a poznati su po strmcima. Čini se da je otoka i više jer stara izreka kaže: „Koliko je dana u godini, toliko je kornatskih otoka”. Najveći dio Parka odnosi se na glavni otok Kornat, po kojem je cijela skupina dobila ime. Najveći ljubitelji Kornata su nautičari, kojima Kornati nude ono što oni najviše traže: sunčani labirint mora i otoka te mir u netaknutoj prirodi.

Krka
Nacionalni park obuhvaća najveći dio toka ove čudesne rijeke i osim prirodnim obiluje i kulturno-povijesnim spomenicima. Među njima se osobito ističe franjevački samostan na otočiću Visovcu, koji se kao pejsažni dragulj smjestio na ujezerenom dijelu rijeke. U sklopu samostana nalazi se i galerija slika, a posjetiti se može i sama crkva, čiji počeci sežu u 14. stoljeće. Usred kanjona u uzvodnom dijelu toka rijeke smjestio se i zanimljivi pravoslavni manastir Krka, a tu je i više starih gradina na uzvisinama iznad vode. Posjetitelje privlače i stare mlinice preuređene u male etnografske muzeje, gdje se uživo može vidjeti kako se na stari način mljelo žito. To će nam pokazati interpretatori povijesti ovog kraja u tradicionalnim narodnim nošnjama, što uvijek uveseljava djecu kao vrlo česte posjetitelje ovog parka. Ipak, glavna je atrakcija Nacionalnog parka Krka njegovih sedam vodopada, među kojima je Roški slap najprostraniji, a Skradinski buk najveći i najpoznatiji.

Mljet
Najbitnije zaštićeno područje juga Dalmacije je Nacionalni park Mljet na istoimenom otoku. Park obuhvaća zapadni dio ovog po mnogima najljepšeg otoka na Jadranu i krasi ga bujna i raznolika sredozemna vegetacija. Tu se nalaze dva duboka zaljeva, koja se zbog vrlo uskih veza s otvorenim morem nazivaju jezerima – Veliko i Malo jezero. Mljet se ističe i bogatom kulturnom baštinom, među kojom se ističe kompleks benediktinskog samostana, osnovanog u 12. stoljeću. Samostan je smješten na malom otočiću usred Velikog jezera i okružen je sredozemnim parkom. Tijekom više stoljeća ovdje su napisane mnoge kronike, rasprave i književna djela. U sklopu bivšeg samostana nalazi se i zanimljiva crkva sv. Marije.

U mljetskim su vodama pronašli najstariju meduzu veličice 50 cm.

Klima je tipićna mediteranska; prosječna siječanska temperatura je 8,7 °C, u srpanju pa 24 °C.

Paklenica
Je Nacionalni park od1949 godine - veličina 102 km2.
Najveći prirodni biser zadarskog područja je Nacionalni park Paklenica, koji obuhvaća najatraktivnije dijelove južnog Velebita na površini od svega 96 km2. Glavna su mu atrakcija dva impresivna klanca Velike i Male Paklenice, usječena u planinu od mora do najviših vrhova Velebita. U Parku ima i više neobičnih krških forma, spilja, a uslijed velikih razlika u klimi očuvana je i bogata flora i fauna. Usprkos divljini Paklenica je lako dostupna zbog blizine Jadranske turističke ceste i autoceste. Istodobno privlačne i zastrašujuće vizure Velebita iznad ljetovališta Starigrad-Paklenica jednostavno mame turiste željne laganih avantura, a kretanje po Parku olakšavaju brojni putokazi ispisani na više stranih jezika. Kroz divljinu klanca Velike Paklenice, kroz koji su nekoć gorštačke žene na leđima iz primorja nosile sol, a iz plodne unutrašnjosti Like žito, danas prolazi ugodna pješačka staza.

Plitvička jezera
Sastoji se od 16 povezanih jezera. Nacionalni su park od 1949 godine. 295 km2.
Ona su najpoznatiji hrvatski nacionalni park i jedini prirodni lokalitet na Popisu svjetske baštine UNESCO-a od ukupno sedam takvih lokaliteta u Hrvatskoj. Glavnu atrakciju ovog u svijetu jedinstvenog parka čini 16 malih jezera međusobno povezanih slapovima nastalih taloženjem sedre, posebne vrste vapnenca. Nacionalni park obuhvaća i izvorišni dio rijeke Korane u prostoru okruženom gustim šumama bukve, jele i smreke. Krasi ga i više spilja, izvora, cvjetnih livada, a među mnogim očuvanim životinjskim vrstama ističe se smeđi medvjed. Popularnosti ovog parka pridonosi i uporaba specijalnih vozila za prijevoz posjetitelja, panoramski „vlakići” i bešumni elektrobrodovi. Ne zna se je li Park ljepši u proljeće kad se rascvjeta cvijeće na njegovim livadama i zazeleni šuma, za odraza jesenskog šarenila boja u jezerskim zrcalima ili za zimskog mira ledom sputanih vodopada i okolnog drveća u snježnom krajoliku! Sustavom staza posjetiteljima je omogućen prilaz brojnim slapovima, kao i do stijenama obrubljenih obala jezera, čija intenzivna zelena boja mami poglede znatiželjnih turista.

Risnjak
Ovaj je šumoviti gorski masiv u Gorskom kotaru ime dobio po risu, svom najpopularnijem stanovniku.
Nacionalni je park od 1953 godine.

Sjeverni Velebi
zauzima površinu od svega 109 četvornih kilometara na vršnom području krajnjega sjevernog dijela planine, gdje se nalazi niz iznimnih atrakcija: krške forme Hajdučkih i Rožanskih kukova, botanički vrt u prirodi i duboka Lukina jama.
Najviši vrh Velebita je 1.699 m Mali Rajinac. Ispod Velebita je izgrađen tunel Sv. Rok za autoput.


Parkovi prirode

Biokovo
impozantna planina iznad Makarske riviere sa bogatom florom i faunom. Danas do Parka prirode, uključujući i najviši vrh, 1.758 metara visoki Sveti Jure, vodi ugodna cesta s obala Makarske rivijere i iz unutrašnjosti Dalmatinske zagore.

Kopački rit
Park obuhvaća močvarni prostor oko ušća Drave u Dunav kod Osijeka površine 238 hektara. Kopački je rit ujedno i jedna od najvećih prirodnih močvara u Europi, zbog čega je uvrštena u Ramsarsku listu močvara svjetskog značaja i predložena za uvrštenje na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Velika su krda jelena svojevrstan zaštitni znak Kopačkog rita, iako su jednako velika i krda divljih svinja.

Medvednica
Nalazi se u blizini glavnog grada Zagreba. Gorski masiv Medvednice prekriven gustim šumama bukve, hrasta, kestena i jele stoga je najomiljenije izletište Zagrepčana i njegovih gostiju. Po Medvednici vodi mnogo pješačkih staza, kako onih „lakših”, opremljenih klupama i poučnim sadržajima, tako i težih za fizički spremnije planinare.

Telašćica
Duboki je zaljev Telašćica jedno od najomiljenijih skrovišta nautičara na Jadranu, koji u njemu imaju siguran zaklon i za najjačih oluja. Stjenovite su obale zaljeva niske s unutarnje strane, dok se s vanjske strane pružaju impozantni klifovi, visoki skoro 180 metara. Između zaljeva i strmih klifova nalazi se poseban dragulj – malo i vrlo slano jezero Mir. Telašćica je dostupna i kopnenim putem, manjim dijelom cestom, a većim dijelom pješačkim putevima kroz slikovit sredozemni krajolik.

Lastovsko otočje

Lonjsko polje

Papuk

Učka

Velebit

Vransko jezero

Žumberak