Otok Hvar
Otok Hvar,Hrvatska
Hvar, otok u Jadranskom Moru, najduži je i najsunčaniji hrvatski otok te jedan od najljepših otoka na svijetu. Dio je srednjodalmatinskog arhipelaga s površinom od 299.6 km2, dužinom od 68,2 km, širinom do 10,5 km i populacijom od 10,648 stanovnika (2011.). Otok Hvar je administrativni dio Splitsko-Dalmatinske županije u Hrvatskoj.
Najveća mjesta na obali otoka su: grad Hvar, Stari Grad, Jelsa, Sućuraj i Vrboska. Ostala mjesta na obali su: Milna, Sveta Nedilja, Ivan Dolac i Zavala. Mjesta u unutrašnjosti su: Brusje, Grablje, Selca kod Starog Grada, Dol, Rudina, Vrbanj, Svirče, Vrisnik, Pitve, Humac, Poljica, Zastražišće, Gdinj, Bogomolje i Selca kod Bogomolja.
Otok Hvar od otoka Brača dijeli Hvarski kanal, od Visa Viški kanal, od Korčule Korčulanski kanal te od poluotoka Pelješca Neretvanski kanal. Istočni rt otoka Hvara (Sućuraj) udaljen je samo 3NM (5 km) od kopna (Drvenik na Makarskoj Rivijeri). Ispred zapadnog dijela otoka Hvara (s južne strane) nalaze se Pakleni Otoci, a ispred srednjeg dijela otoka (također s južne strane) nalazi se otok Ščedro. Po sredini otoka Hvara pruža se bilo s najvišim vrhom Sveti Nikola (628 m); sjeverno od njega je plodno Velo polje. Sjeverna obala otoka, s velikim Starigradskim zaljevom i nizom uvala, mnogo je razvedenija od južne.
Otok Hvar poznat je po ugodnoj mediteranskoj klimi s blagim zimama, ugodno toplim ljetima i velikim brojem sunčanih sati (2718 godišnje). Maksimalne temperature nisu nikad toliko visoke da bi smetale poljoprivredi (najviša ikad izmjerena temperature bila je 37°C 1935. godine).Prosječna zimska temperetura je 9.1°C (siječanj 9.1°C, srpanj 24.8°C). Snijeg pada vrlo rijetko, u siječnju su prosječno 3 snježna dana u 10 godina, a u veljači samo jedan.
Gospodarstvo se temelji na turizmu, ribarstvu i poljoprivredi (vinogradarstvu, maslinarstvu te uzgoju ružmarina i lavande). Tri ribarska centra na otoku su: Sućuraj, Vrboska i Hvar. Glavna mjesta na otoku povezana su državnom cestom D-116 (Hvar - Stari Grad - Jelsa - Bogomolje - Sućuraj). Trajektne linije: Sućuraj – Drvenik, Stari Grad – Split, Stari Grad – Ancona (Italija). Brodske linije: Hvar - Split i Jelsa – Bol (otok Brač) - Split. Više informacija o prometu možete pronaći ovdje.
Otok Hvar naseljen je još od prapovijesti. Kasnije su ga naselili Iliri, koji su došli u sukob s grčkim kolonizatorima u 4 st. prije Krista. U Oglavku i Koščaku (kraj Sućurja, na istočnom rtu otoka) živjela je Ilirska kraljica Teuta. Brojne gomile na otoku još su iz ilirskih vremena. Grci su na otoku osnovali antički grad Faros (danas Stari Grad). Otok Hvar imao je važnu ulogu u vrijeme Ilirsko-Rimskih ratova, koji su završili pobjedom Rimljana. U rimsko doba otok gubi nekadašnje značenje. Nakon propasti Rimskog Carstva Hvar je, zajedno s čitavom Dalmacijom, došao pod bizantsku vlast.
U 7. st. potpao je pod vlast Neretljana, s kojima je ušao u sastav Kraljevine Hrvatske (od 925. do 1102. godine). U idućim stoljećima Hvar je priznavao suverenitet hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskog kralja Tvrtka, Dubrovačke Republike, Venecije, Francuske i Austrije. Poslije prvog svjetskog rata ulazi u sastav Italije, da bi 1921. ušao u sastav kraljevine SHS. Poslije 2. svjetskog rata dio je federativne Jugoslavije od koje se Republika Hrvatska osamostalila 1991. godine.
U 16. i 17. stoljeću Hvar je bio centar hrvatske književnosti (Petar Hektorović, Hanibal Lucić). U gradu Hvaru i ostalim mjestima na otoku postoje brojna arheološka nalazišta i kulturne znamenitosti koje svjedoče o bogatoj i burnoj povijesti.
Razvedena obala, brojne slikovite i kristalno čiste plaže, obilje sunca, netaknuta priroda, veoma bogata povijesna i kulturna baština, mirisi lavande, maslina i vina, kao i uvijek gostoljubivi domaćini razlozi su zbog kojih je otok Hvar nadaleko poznat.
Otok Hvar je najduži i najsunčaniji hrvatski otok. Hrvatska
Hvar, otok u Jadranskom Moru, najduži je i najsunčaniji hrvatski otok te jedan od najljepših otoka na svijetu. Dio je srednjodalmatinskog arhipelaga s površinom od 299.6 km2, dužinom od 68,2 km, širinom do 10,5 km i populacijom od 10,648 stanovnika (2011.). Otok Hvar je administrativni dio Splitsko-Dalmatinske županije u Hrvatskoj.
Najveća mjesta na obali otoka su: grad Hvar, Stari Grad, Jelsa, Sućuraj i Vrboska. Ostala mjesta na obali su: Milna, Sveta Nedilja, Ivan Dolac i Zavala. Mjesta u unutrašnjosti su: Brusje, Grablje, Selca kod Starog Grada, Dol, Rudina, Vrbanj, Svirče, Vrisnik, Pitve, Humac, Poljica, Zastražišće, Gdinj, Bogomolje i Selca kod Bogomolja.
Otok Hvar od otoka Brača dijeli Hvarski kanal, od Visa Viški kanal, od Korčule Korčulanski kanal te od poluotoka Pelješca Neretvanski kanal. Istočni rt otoka Hvara (Sućuraj) udaljen je samo 3NM (5 km) od kopna (Drvenik na Makarskoj Rivijeri). Ispred zapadnog dijela otoka Hvara (s južne strane) nalaze se Pakleni Otoci, a ispred srednjeg dijela otoka (također s južne strane) nalazi se otok Ščedro. Po sredini otoka Hvara pruža se bilo s najvišim vrhom Sveti Nikola (628 m); sjeverno od njega je plodno Velo polje. Sjeverna obala otoka, s velikim Starigradskim zaljevom i nizom uvala, mnogo je razvedenija od južne.
Otok Hvar poznat je po ugodnoj mediteranskoj klimi s blagim zimama, ugodno toplim ljetima i velikim brojem sunčanih sati (2718 godišnje). Maksimalne temperature nisu nikad toliko visoke da bi smetale poljoprivredi (najviša ikad izmjerena temperature bila je 37°C 1935. godine).Prosječna zimska temperetura je 9.1°C (siječanj 9.1°C, srpanj 24.8°C). Snijeg pada vrlo rijetko, u siječnju su prosječno 3 snježna dana u 10 godina, a u veljači samo jedan.
Gospodarstvo se temelji na turizmu, ribarstvu i poljoprivredi (vinogradarstvu, maslinarstvu te uzgoju ružmarina i lavande). Tri ribarska centra na otoku su: Sućuraj, Vrboska i Hvar. Glavna mjesta na otoku povezana su državnom cestom D-116 (Hvar - Stari Grad - Jelsa - Bogomolje - Sućuraj). Trajektne linije: Sućuraj – Drvenik, Stari Grad – Split, Stari Grad – Ancona (Italija). Brodske linije: Hvar - Split i Jelsa – Bol (otok Brač) - Split. Više informacija o prometu možete pronaći ovdje.
Otok Hvar naseljen je još od prapovijesti. Kasnije su ga naselili Iliri, koji su došli u sukob s grčkim kolonizatorima u 4 st. prije Krista. U Oglavku i Koščaku (kraj Sućurja, na istočnom rtu otoka) živjela je Ilirska kraljica Teuta. Brojne gomile na otoku još su iz ilirskih vremena. Grci su na otoku osnovali antički grad Faros (danas Stari Grad). Otok Hvar imao je važnu ulogu u vrijeme Ilirsko-Rimskih ratova, koji su završili pobjedom Rimljana. U rimsko doba otok gubi nekadašnje značenje. Nakon propasti Rimskog Carstva Hvar je, zajedno s čitavom Dalmacijom, došao pod bizantsku vlast.
U 7. st. potpao je pod vlast Neretljana, s kojima je ušao u sastav Kraljevine Hrvatske (od 925. do 1102. godine). U idućim stoljećima Hvar je priznavao suverenitet hrvatsko-ugarskih kraljeva, bosanskog kralja Tvrtka, Dubrovačke Republike, Venecije, Francuske i Austrije. Poslije prvog svjetskog rata ulazi u sastav Italije, da bi 1921. ušao u sastav kraljevine SHS. Poslije 2. svjetskog rata dio je federativne Jugoslavije od koje se Republika Hrvatska osamostalila 1991. godine.
U 16. i 17. stoljeću Hvar je bio centar hrvatske književnosti (Petar Hektorović, Hanibal Lucić). U gradu Hvaru i ostalim mjestima na otoku postoje brojna arheološka nalazišta i kulturne znamenitosti koje svjedoče o bogatoj i burnoj povijesti.
Razvedena obala, brojne slikovite i kristalno čiste plaže, obilje sunca, netaknuta priroda, veoma bogata povijesna i kulturna baština, mirisi lavande, maslina i vina, kao i uvijek gostoljubivi domaćini razlozi su zbog kojih je otok Hvar nadaleko poznat.
